Socijala

Romane grupe ki Germanija

I majbari telalgrupa sar Germansko Roma vso palo odova akale manušen akharde si sar “Sinti” , Ola si darhiencar tari Romansko telalgrupa imigrantoa so ikljona taro Balkano panda ko XIV veko.

 

O avgo informacie kaj o Roma resen ki Germania si faktia taro XV veko. Sar telal hulaviba em telal grupacia taro Roma si o Sintia so si paše konektirime e Romencar sar kulturno em čhibjakiri konekcia  e romencar tari Britania em Sakndinavia (Finska) so migirinena taro odola lokacie ki Germania.

Akala grupe relativno si phanle maškar peste em izolirime zorale kodoa so regulirinea I familia em limitirinela kontaktoa e Gadžencar, Olen si len barabutni tendencia te garaven piro indentiteti sar Roma taro Gadže so na mukhen e naromenge te sikljoven o romane adetia em I čhib.

 

Sar Romano nacionaliteto ki Skandinavia, Britania em ki Iberia dži ko agor taro XVIII veko. O Sinti peste korkoro anavkeren pe sar “Kale” I terminologia “Sinti” šaj dikhel pe ki lingvistikani dokumentacia taro XVIII jail XIX veko barbautne e “Kalencar” so si sar lendo taro garavdo alavari o lafi tari jeniško travelsoa sebepi so olal istemalkerena la sar garavdo etnikano i+dentiteti. Ko agor taro XIX veko I korkorutni notacia “Sinti” iranen la ko “Kale” saste ki Germania.

 

Link: https://books.openedition.org/ceup/1417?lang=en#tocfrom1n2

 

Ungaria: O Orban mobilizirinel pe mujal o Roma

I diskriminacia si sar kotor taro sakodiveseskoro dživdipa ko Roma ki Ungaria. Ko škole sar egzamplo: Paše 60 čhave so sikljona ki škola na mangen te akceptirinen I andi decizia em udžaren decizia taro Kriso. O nakhlo spetemvri I decizia sine:  E Romen si len niami ki lovengiri kompenzacia . O premieri o Orban akana mobilizirinel pe mujal akaja andi decizia. Niko na tromal te lel love.

 

E Europakoro Kriso manušikane niamenge rodela tari Ungaria ko 2012 berš majlačheste te kerel protektiva e romane minjoriteto. Numa ko nakhle nekobor divesa o anti –Romane atakoa palem bajrona.

 

O Roma ki Ungaria si majbaro minjoriteto ki them paše 7,5 procentoa taro dizutne. I terminologia Roma astarela diferentno grupe taro dizutne so si len diferencia prekal I čhib, kultura em religia. Sar te ovel ola si diskriminirime , si li odova ko kherutnipa, si li kana rodena buti jali ki škola ki edukacia. O Roma ko jekh si trageti ko rasistikane atakoa.

I ultrakonzervativno Govermento tari Ungaria em o premieri Viktor orban šerutne na ačhola ko odova em na kerel khanči e Romenge.

 

Link: https://www.arte.tv/de/videos/096002-000-A/ungarn-orban-macht-mobil-gegen-roma/

Hrvatska: Notacia taro Rom ko Medjumurije: „ Bašo buteder me sium kriminalco, a studirinava ko Oksford „

O roma ko Megjumurije resena palo čhinavipa taro ropstvo ko thana tari avdisutni Romania maškar 1855 thaj 1856 berš kana ki teritorija maškar o Medgjumurie em Podravina resle o avgo Roma „Koritaria“ Ola si katolikia am ko komunakere lila tari Mala Subotica isi notacia kaj o jekhto Rom reslja ko 1 Septembro 1865 berš . Ola si hulavde taro majbaro kotor dizutne tari Hrvatska so generirinela em problemo ki edukacia – nadžanena i hrvatsko čhib.

 

O Benjamin Ignac (28), terno intelektualci so studirinel politika ko Oksford , alo sar stipendisti tari Blavatnik School of Government, so plo sasto čhavoripa nakhavgja ole ki romani mahala Orehovica.

 

Palo baro sukceso ki edukacia ki Gimnazia Josip Slavenski ko Čakovec , ov džieducirinel pe avrial tari Hrvatska , maškar so thaj ko United World Collegeu ki Norveška, a diplomirinela ko 2016 berš ki Oklahoma ko USA, kerel buti ko NASA proektia , a palo iraniba an i Europa kerel buti ko Europien Roma Right Centro ki Budimpešta.

 

Ov vakerel kaj o dende aktia te faisalkeren pe o romane problemoa ko Megjumurie nane lačheste kerde.

 

O mediumia si natolerantno em ko aniba decizie ikeren i taktika sra iranicionalno akti em napakjiv , jali manipulacia te kerel kontraretorika te iranen pe o rolje ko si čačutne viktimia.

 

Dikhen amen sar kriminalcia , parazitoa em pharipa e naciake sebepi so isi baro revolti ko narodo em buteder anen decizia sar kolektivno eliminacia jali globa. Akava narativi nane lačho e Romenge ki Hrvatska ,a percepciaja taro romano individualco.

 

Trubul te tretirinen e Romen individualno ko kerel phagiba e kanoneske , a na ko kolektivno nivelo em generalizacia em odova rehabilitaciaja , a na globaja –vakerel o Ignac.


Link: https://www.vecernji.hr/vijesti/ispovijest-roma-iz-medimurja-za-mnoge-sam-kriminalac-iako-studiram-na-oxfordu-1382507

HELP Phravdo konkurso bašo persone tari readmisia , azilantia em socialno teleperavdi kategoria

I germansko organizacia HELP – Hilfe zur Selbsthilfe e.V.  realizirinela o proekti “Legaripa migrantonge em suporto e azilantenge so si irame.

 

I resarin e proekteske si te čhinavel pe iraniba em deiba suporto taro readmisiakere persone em azilantia em aver preperutne taro socialno teleperavdi kategoria.

 

O proekti si le direktno presia ko bajraripa i socialno inkluzia taro telepoeravdi kategoria em lačharipa o šartia dživdipaske.

 

Ki realizacia e proekteske ki Srbia , ko mart 2018 berš i organizacia SKRUG Liga e Romengiri sine phravde 13 infocentroa šajdipaja trujal o proekti taro HELP šajdipaja te del pe suporto taro aver relevantno organizacie em institucie.

 

O konkursi taro aktivitetia em stručno praktika palem oficialno si putardo taro 20 februrari em ka ovel dži ko 20 marti 2020. Sa o zainteresirime šaj te aven ko infocentroa ko akala

Info centroa:

 

HUB2 – Beograd, Humanitarni Centar “ROM” Obrenovac

HUB3 - Smederevo, Udruženje Roma” 21 Jelena”

HUB4 - Subotica,  Edukativni centar Roma

HUB5 – Novi Sad, Udruženje romskih studenata

HUB6 – Kikinda ,Udruženje građana PROMA ROTA

HUB7- Kragujevac, Romanipen

HUB8- Niš, “YUROM Centar”

HUB9- Bor, Romska inicijativa mladih”Gipsy soul”

HUB10- Surdulica,  “Udruženje Roma intelektualac”

HUB11-Leskovac, Romska obnova, saradnja i alternativa-ROSA

HUB11-Vranje organizacija “Bakija Bakić”

HUB12-Bujanovac, organizacija OFER

 

 

Link: http://rominfomedia.rs/help-otvoren-konkurs-za-povratnike-po-sporazumu-readmisije-azilante-i-socijalno-ugrozene-grupe/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 125 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali