Antigypsyism

Prekal o Centari bašo raportiriba thaj informacia ko antiromani hoš an o Berlin – MIA , ko 2023 berš evidentirime si 1.233 antiromane incidentia

O Centari bašo raportiriba thaj informacia ko antiromani hoš– MIA editiringja p dujto beršeskoro raporto ko antiromane incidentia an i Germania. O numero taro incidentia si duplo pobaroi ki paralela anglutne beršea.

Ko palokurko ko, 17 juni 2024 berš, ko federALNO PRESS KO Berlin sine prezentirime o majneve informacie baši antiromani hoš I MIA bašo incidentia an I Germania ko 2023 berš. Ko 2023 berš I policia evidentiringja barabutne 1.233 aktia taro antiromnane incidentia, Akava si but pobaro numero ki paralela anglutne beršea (621 incidenti). O majbaro numero si konektirime ekstremno nacionalistencar.

Hulavde si trin aspektia ko incidentia: O jekhto si alarmantno info kaj bajrola o ektremno terori,. Palo incidenti ko 2022 berš  I MIA ko akava raporto dokumentiringja 10 aktia taro eksteremno terori upral o Roma . I Romani Rose presidenti ko Centralno konsilo e germansko sintenge thaj Roma komentirinela: ”I bari natolerancia thaj agitacia an I Amari them kerel but thaj akaleske,. Bibahtalre o političaria taro demokrtatsko partie em o raportoa ko mediumia so konektirinena sakala maniria leren te arakhen panda municia akal daravutne incidentenge”.

Dujto, I MIA notirineka o antromane retorike ko mitingia, sar so si ko fudbalsko stadionia, thaj antiromani propaganda , taro nacionalno partie, keren toksilčno I klima thaj čhiven e narodo ko terori. O antiromane retorike so si čhivde sar “verbalno stereotipia” si majbaero numerio incidentia an o 2023 berš , kote si 600  aktia.

„Akala notacie kerena buvleste ko sasoitnipa te haven kaj o antiromani hoš si normalno buti. I policia kerel dikhle sa o forme taro antiromani hoš”, vakerela o dr. Giljerm,po Ruis Tores, izvršno direktori ki MIA.

I Trinto forma si rezultati taro baro numero incidentiua mujal romani diskriminacia (502). E themakere institucie si džovaplime ko paše 25 procentuia taro asacke aktia. Akava sikavel kaj akava e perso berp o institucionalno santiromani hoš si eklatantno problem . O policajcia sine involvirime ko buteder aktia tari diskriminacia. I MIA kop lo raporto bašo 2023 berš čhivel akcenti ki tema antiromani hoš ki policia.

I policia rodela pe taro ministeriumia andrune bukjenge thaj o policiajcia hor konsekvence ko sa o niveloa ten a mukhen pobuter te ovel antiromani hoš an I policia.

Memοrija ki depοrtacia e Rοmengiri tarο Kosovo angleder 25 berša

Tarο 13 juni 1999 berš, ο  Roma sistemskο sine paldime tarο Kosovo, kοte sο οdοthe dživdinen sine pοbuter tarο 600 berša. Avdive salde jekh tiknο kοtοr tarο Rοma ačhile kο Kοsοvο , a pοbuter tarο 80 procentia si ki dijaspοra em ki sasti Eurοpa.

Palo mariba an  Kosovo thaj kana οdοthar gele peske i  jugoslovenskο armija, ο mesnο dizutne an  Kosovo počmingje te palden e Rοmen tarο οlengere khera em mahale. Akaja etnikani depοrtacia tarο  150.000 Roma sine kerdi em buteder bibahta: but manuša sine marde, silujme em mudarde. Buteder lender ni avdive na džanela pe kaj si , sο ulο οlencar em dali mule ili si parume.  Khera e Rοmnegere sine čοrde em tharde . Saste sine peravdi I  Fabrička Mahala, I majbari rοmani mahala an ο Kosovo, kοte sine 8.000 Rοma.

I jazija tari I rοmani Fabrička Mahala em lakere Rοma ka οvel sar artistikanο perfοrmansi tarο slike sο ka οvel ki diz Troa, Francia kο 13 juni 2024 berš, sebepi 25 berša tari memοria kana sine paldime  o Roma taro Kosovo.

Link: https://rominfomedia.rs/2024/06/03/secanje-na-proterivanje-roma-sa-kosova-pre-25-godina/

Nakhedipe informacie e Romane čhavenge an i them, si riziko an i Republika Čehia kolea phagela o europsko socijalno dekreti

E europakoro komiteti socialno niamencar angja importantno decizia mujal i Čehia , zojrakeribaja kaj  nakhediba informacie bašo akcepcia e Romane čhavenge ki themakiri sevdža an i them si indirektn diskriminacia. Akaja kriseskiri decizia si  sublimatoi pal andi decizia taro ERRC thaj Forum for Human Rights (FORUM)

„I decizia bičhavel phravdo mesaži o govermenti našti pobuter te garavel pe telal o lafia kaj  informacie na khedena prekal etnikani forma te šaj učharen sa I diskriminacia. I decizia akcentirinela I rolja taro etnikano preperutnipe formirinela pe ko politike, kote vakerel pe kaj agjaar respektirinen pe o ofisia sar so si EKRI, o komesaro manušikane niamenge thaj  Komiteti ko UN  ko niamia e čhavenge”

“I decizia taro Europakoro Komiteto dela šajdipe ki praktika ko khedibe etnikane informacie te kerel pe ko jekh transparentno metodi te del pe sasto punkto dži savo nivel si akava. Akale decizijaja ka oven dikhle em  informacie te paj del pe suprto ko kerdo strukturno diskriminacia thaj anticiganizmi” vakergja o Maroš Matijaško.

Link:  https://www.errc.org/.../czech-republics-failure-to...

 

Zuzana Kumanova: O atentatori upral o Fico simpatizirinel sine e Kotleba thaj dikhel pe sine ko okola manuša so masovno mudarena sine e Romen an I Slovakia

I Slovakia sine daravdi e manginaja bašo atentati upral  premieri Robert Fico. Pal miting k lokaln kabineto an I Handlova, o premieri angja nasakodiveseskiri decizia te dikhel pe paše e dizutnenvar em sine pajrado k dovas momenti upral leste, Akava sine bilačh scenari Numa an I Slovakia siam svedokia tari polarizacia sakate maškar but grupe ko sasoitnipa, I natolerancia isi but. Čačipa si kaj o Roma arkahlje pe but droma ko asavke momentia ama o avera na siklile t even natleririme. Jekh miro amal editiringja ko FB kaj pakjala pe kaj k akava Slovakiakro “Saraevo” nane te kerel civilnikano maripa, Pakajala kaj nane te avel dći ko majbare incidentia ama akava nane li hibridno mariba ko momenti?

O atentatri  71 beršemgor Juraj C. kote  mediumia resle te identifikujnen le sat autori nekobr lilenge  so dživdinel ki Levice, si phuro ekscentrik soo si le naknvenionalno persona em prvokatori, Ov si autri jekhe bare lileske (262 riga) anavea Efeta s karakterizirrinelk pe sar kotor :” Nikana na sine dkhare melale Roma an I Europa sar so isi avdiv Ola dikhena I them sar sistemi em but šukare džanena  sar odva te efektiuririnen, I them na čhivel agora kale prbrlmedske numa phari hala peske 100.000 slovačko Roma  mangen te simpatizirinen len  parne , ama dova nane nikana te vakeren le….Te ova zorale mujal lende”

Link: https://romea.cz/en/opinion/zuzana-kumanova-ficos-would-be-assassin-admired-kotleba-and-identified-with-mass-murderers-of-romani-people-in-slovakia

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 195 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date