Antigypsyism

Tenzie maškar o Ukraincia thaj o Roma an i Čehia

An I Čehia sa pobuter si notirime knfliktia maškar čehiakere Roma thaj Ukraincia so si našutne, Duj izolirime incidentia angje dži ko bare antiukrainsko protestoa  taro Roma. “Ukraincia džan tumenge khere” , “Akava si Amari them” “Rodaja siguriteti” Akala parole sine notirime taro romane demonstrantia an I diz Pardubice E čehiakere Roma protestiringje mujal  Ukraincia sebepi s lender akana hošinena pe nasiguritetn em marginalizirime.

Angleder alo dži ko maripaskoro konflikto maškar deš ukraincia thaj Rma tari Čehia ki diz so gejnela 100.000 manuša ki centralno Čehia. I plicia astargja trin murša thaj jekh Rm sine legardo k hospitali  video iklil k scialno netvoroko kote dikhel pe kaj sine atak kerdo čhurikaja.

I situacia e Romencar si riziko panda taro masek juni. Tegani jekh terno Rom an  Brn ko asavko incidentisine mudard taro jekh Ukrainco., dthe da  atak soine kerdoo čhurikaja, sebei so o Ukraincia reagiringje kaj sine but glasno muzika taro terne Roma ko jekh tramvaji” vakerel o portali Idnes.cz.

O ministeri jurisdikciake o Pavel Blažek numa dengja kritika bašo demonstracie sske na ntiringje piro prtesto k institucie  odolea phagle  kanni baš rtestirinbe. “ Te keren e rtestia am ma te vrl notirime ko institiucie  si nakannikano thaj akava kanoni si em e minjoritetenge”! vakergja  ministeri prekal o Twitter.

Link: https://www.dw.com/mk/tenzii-megu-ukraincite-i-romite-vo-ceska/a-66201217?maca=maz-rss-maz-all-1489-xml-mrss

Prerov, Čehia: Pobuter taro šel Roma tromale protestirinena sine anglal policiakoro stasioni, te kerel pe rodaripe bašo atako upral romani čhaj

Pobuter taro šel Roma angleder desave divesa resle anglal e policiakoro stasioni  an o Prerov, Čehia thaj tromale kergje prtest te del pe akti vash doshperavibaskoro incidenti tari rig e dajekje bašo manuša so kergje atako upral lakiri čhaj, kote primal late ola kergje daravin em atako čhurikaja duj čhave. Premal o Roma  atako kergje čhave tari Ukraina.

Prekal o portparoli tari policia I policia kerela rodaripa akale atakoske. “Duj jail trin čhave kergje atako e čhijake em sar so vakerel oj ola kergje em čhurikaja premal late sar daravin. Oj darandili em počmingja te del vika. Sa očhave so sine uzal late tari dar našle” vakergja akale incidenteske jekh Rom Ivan Kandrać e mediumeske Romea.Cz. so sine odoriga. I daj e čhijakiri palo odova geli ki em manglja te del mujalkanonikano akti ama sar so vakerela oj, I policajka počmingja te teleperavel I sasti situacia. Premal o Kandrač I komunikacia e plicajkakiri primal I daj e čhajakiri sine saste naprofesionalno.

Link: https://romea.cz/en/czech-republic/prerov-czech-republic-dozens-of-romani-people-peacefully-protest-outside-police-station-demanding-investigation-of-assault-on-a-little-girl-police-are-investigating

 

80 berša taro masakr upral o Roma ko gav Šučurova an i Polska

Ko 3 Juli 1943 berš, e Germanijake žandajra thaj asekria ale ko than Ščurova kerģe baro masakro upri ko Roma.
Sa e Roma so dzivdinena sine ki Ščurova mudarģelen.

Ki fortografia sikavdi si I prandin ko polsk gav Šučurova , kote o romane familie dživdinen sine pire komšiencar generaciencar em prandinena pe sine mađkar peste e komšiencar. Ko 1943 berš ale germaniakere askeria ko gave m khedingje 94 murđa, džuvčlja thaj čhave sa Roma. Ola sine legarde ko lokalno limoria ems are sine egzekutirime.

Dali džangjen kaj sine kerde pbuter taro 200 masakria upral  Roma an I teritoria tari teganutni okupirimi Polska , a majpakjavutne si kaj sine em pobuter masakria. Kaj o avgo lipar ki memoria bašo kerdo genocide ko europakere Roma sine kerdo ki Šučurova ko 1966 berš. Ov ačhilo sar jekhutn lipar ki sasti Euorpa saste trianda berša.

Link: https://www.romasintigenocide.eu/en/pdf-eng/szczurowa

 

Niš,Srbia: Dali i familia Uskovič sine viktimi tari diskriminacia?

I diskriminacia šaj te manifestirinel pe diferentno forme k sasitnikano dživdipa.

I diskriminacia šaj te kerel sako, šalteri, administracia , govermento , krisari, doktori, profesori,policajco.

Odova šaj ovel sakote ki buti, ki škola, ko univerziteti, hospital, stadioni, ko akti taro govermenti , ko kris, busi jali ko drom.

I diskriminacia šaj ovel direktn jail indirektn , mangle jali namangle. O forme si direktno thaj indirektno, peraviba e principenge ko jekh a jekh savale , akharin ko džovaplipa, khedipa mujal diskriminacia, notacia tari natlerancia , bilaćh tretmano, segregacia thaj mtivacia tari diskriminacia. Šaj jekh te kerel diskriminacia javereske jail grupa, biz te džanel odova.

Dali o Miljan Uskovič si viktimi tari diskriminacia, dikhen korkoro em vakeren…

Link: https://romaworld.rs/da-li-je-porodica-uskovic-bila-zrtva-diskriminacije/

Youtube:

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 322 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali