Antigypsyism

O Roma targeti ko braziliakere politike

I policia ko Brasil terorizirinel, astarel em mudarel e Romen kurkencar a akala šokantno informacie nane ko mediumia,

„Ko sii brasilsko romani jekhin em čače so ovela odori?” si o akana sig edtirime tvoti taro žurnalisti em fundavuto o Romano herstori Emili Herbert Pontonieri. Buteder romane familie ko momenti darana te ikljoven avrial te džan ko dukjane . Trujal sa i paše familie so si e mudarde Romenge nane mukhle te keren dženazakere ceremonia kana parutnen pire manušen, Ko manifesto so si bičhavde dži ko Brasilsko govermenti em o presidenti e Brasileskoro o Jair Bolsonar sar so si taro IRU em e Romani Unia ki Špania  akharibaja te kerel pe siguriteto em protektiva e brasilsko romenge sose o Roma šaj oven targenti majoirga ko represie em atakia  em rasistikani retorika em o IRU em o URS akharen e Unime nacien te keren konsekvence.

E brasiliakoro legaripa ko akala agorutne kurkesa liparen e policiakoro mudaripa e Romen em den len motivi akale politikenge taro linč em eliminacia em sikabel klar kaj nane khanči majlačhe akana em okova purano vakti so sine

Link: https://phralipen.hr/2021/08/09/romi-na-bolsonarovoj-meti/

Leti, Čehiakiri republika: Startujngja tamikeriba e lipareske taro Holkaust e Romenge thaj Sinti : O putriba si planirimme ko 3 fevruari o berš so avela

O Memoriali taro Holokaust e Romenge thaj Sinti an I Čehia ka ovel phravdo ko 3 fevruari 2024 berš ko  Leti, Pisk, ko than taro  ex konc logoro kote o Roma thaj Sinti sine phanle  ko vakti taro Dujto lumiakoro maribe. Palo odova odote sine farma balenge.

Ki press so sine ikerdo ko 24 novembro ki PPraga bašo plania kana  ka ovel  putardi em kobor si immportantno akava memoriali kerel sine lafi o represent e Muzeeske e romane kulturake ki Čehia kote pali konferencia simbolikane sadingje kašt.

- Avdive sadina kašta so ka oven sar lipar notacia. Aakaja veš simbolikane sikavel o viktimia tari Romani jekhin, Akaja veš simbolikane  ka sikavel sar bajrola o sadživdia e avere jekhinencar . Akava minjoriteto sine bisterdo ko vakti e dujto lumiakere maribaske em sine saste izolirime tari historia – vakergja I Jana Horvatova , direktori e Muzejeske tari Romani kultura an I Praga.

Kao oven  sadime 14.00 kašta . Po jekh sakone viktimeske, Akaja veš ka ovel than sar simboli so sine viktimia  o Roma thaj o Sintia.

- But si importantno te džanel pe so sine ko akava  than O viktimia so  sine avdive but  droma si bisterde, a akava periodi savakteske ačhola sar desavi historikani učharin vakergja o presidenti taro Parlamennti I Marketa Pekarova Adamova.

I ministerka baši buti thaj socijalno politika an o makedonikano Govermento i Jovanka Trenčevska: „Savala si amenge e Romane čhaven te konektirina an i edukacia“

I enjato internacionalno konferencia e džuvlenge thaj Romane čhija thaj travelsia so o nakhlo kurko ikergja pe an o Skopje an I organizacia taro Konsilo Europakoro thaj o Govermento e R.Utarali Makedonia diskutiringja pe e problemenge thaj o faisalia. I resarin sine te dikhel pe si li progresi ki integracia e džuvljenge thaj Romane čhija em Travelsoa, te hulaven o džanlia thaj te notirinen o rizikoa kote ko avutnipa trubul te kerel pe buti.

„Amari savala si te kera jekh sasoitnipa savorenge , biathinale savo si o etnikumi thaj ka oven  ka hošinene pe siguritetno em ka ovel len jekh a jekh šajdipa  dži ko resursia bašo personalno buvljaripa em progresi. Sasoitnipa so integririnela , a na kerel segregacia, sasoitnipa so kerel uniba, a na kerel hulavipa ,  thaj sasoitnipa so kerel  inkluzia , a na phanlipa. Vakergja I ministerka baši socijala I Jovanka Trenčevska.

O zori so kera ko anglal džajbe e statuseske tari Romani džuvli an I Amari them, sar so vakerel I Trenečevska ikljol tari strategia e NAP e Romenge an I Makedonia sar ekstra Akcisko plani e Romane džuvljake. 

Amari savala si dopherde te len ppe konsekvence em aktivitetoa te šaj nakhel pe odoja situacia ki inklzuia e Romane čhavenge an I edukaca te šaj oven ko diveseskere centroa resarinaja te del pe lenge suporto em lenge em lengere jerienge.

In Memoriam: Marko D. Knudsen (1974 – 2023 )

Ko 21 Novembro , o Roma thaj I Romani jekhin sar tari Europa agjaar thaj tari lumia na[avgje  jekhe bare thaj pendzarde Romane eksperto thaj aktivisto. O Marko Knudsen pire angažmanea taro ire terne berša startujngja piro aktivizmi, thaj ko sasto odova periodi kergja but ko maripa mujal diskriminacia thaj antiromani hoš. Ov sine moldime sar ki Romani agjaar thaj ki naRomani jekhin. Piro džanlipa sikavgja ole thaj sar Eksperto ko Instituti Georg Eckert , kergja buti ko Ofiso vash integracia an o Hamburg, thaj ko jekh sar defektologo em socialno bukjarno ki Asociacia e edukaciake ko Roma an o Hamburg. Sine aktivno ki konekcia thaj lejbe than ko Roma thaj Sinti , Konsiliaro ko importantno institucie  bašo Roma thaj Sinti, ekpserto an o Ofiso taro OSCE vash demokratia thaj manušikane hakoa  (ODIHIR). Sine pendžardo em sar filmsko producento em filmsko bukjarno, Kerel sine buti thaj sar TV producento an o Offener Kanal Hamburg,

Dživdinel sine em kerel sine buti an o Hamburg.

 

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 124 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali