Antigypsyism

O monumenti e mudarde siklenge thaj e romane ćhavenge – so užaren sine kondure an o Kragujevac, zamukhlo thaj pherdo ćajra

Ano parko an i "Šumarica" ​​an o Kragujevco, kote isi vi o lipar taro mudarde paše 3.000 dizutne taro Kragujevaco, so sine kerdo ko masek oktobro 1941 berš, pendžardo sar memorijako parko "Oktomvri" ko Kragujevac, divencar si pomukhlo ko gunoj, šuti thaj čajra.

Ko nakhlo vakti o autoritetija ki Šumarica kerde lačhi buti te arakhen e grobia thaj monumentia ki Šumarica, soj tane ko pašipe taro asfaltirime drom, numa okoloa so si avri taro dikhiba e vizitorenge si bisterde.

Kana odoleske informiringje thaj desave mediumia, o lokalno representoa regiringje thaj majisga užargje o than ko memoraciako parko.

Ama odoleske i tikni memorialno lipar ko parko so si vazdimo bašo o  mudarde 50 tikne romene čhave so užaren sine kondure  ko odova periodo, paše ko lipar Kristalno lulugja , si naužardo em mukhlo ko gunoj em bari čar.

O grobo so ikerel le em užaren le o "Milutin Todorović" OU, paše o "Dukha thaj Garvasialipa" monumento, si kontrolirime, ućardo em lačhe dekoririme..

"Dža avri, natreben amen asavke manuśa": O gazda e restoranoskoro paldingja avri romane ćhaven taro restorani, akana ka pukjinel globa

O gazda e restoraneske ko centro taro Žabljak, o V.P. si le globa taro 600 eura soske paldingja avrial ćhaven taro leskoro restoranto, thaj jekhe romane džene, so sine olencar tari NGO “Sistem”.

“O incidenti kergjape ano nakhlo bersh ano septembri, a akana reslja thaj oo epilog taro akava incidenti. Maj anglal sine diskusia a palo odova em verbalno diskusia, thaj čhingar e direktorea taro akava NGO so sine e čhavencar andre ko restorani.

Ov vakergja olenge o lafija: “Natreben amen asavke manuśa”, vakerena bašo RINU akaja NGO  “Sistem” so si pendžardi prekal maripa mujal I diskriminacia thaj natolerancia. Akana sar so vakeren si čale tari akaja andi decizia em haven la sar sasti satisfakcija.

“Akava si baro drom angle amenge thaj amare sistemeske. Kava sikavel kaj o Montenegro si la ande šukare kanonia ko protokolia mujal I diskriminacia. Akava si sar šukare bavlal ko dumo te šaj kera majodoriga buti. Akaja viktoria, sikavela kaj valjani te mara amen bašo amare idealija thaj kaj na značinel kaj o institucie ka oven sajekh ko dikhiba tari diskriminacija, thaj isi odola so ka pendžaren I diskrimnacia, ka keren sa te sankcionirinen sako forma taro rasistikani diskriminacia thaj phagipe e e aktenge ko Ustavi", vakerena tari akaja NGO.

Link: https://www.telegraf.rs/vesti/jugosfera/3917183-mrs-takvi-nam-ne-trebaju-vlasnika-restorana-izbacio-romsku-decu-iz-objekta-sad-je-kaznjen

Inicijativa A11: Romane hakoja si phagerde ki Vinća

Iniciativa vash ekonomikane thaj socialune niamia - A 11 vakergja avdive kaj romane familie kola si an i deponia ki Vinča, sar kotor e projektesko vash te rehabilitinen o deponie thaj te vazden jekh incineratori, dureder arakhenpe e manushikane niamengoro phagipe. Sar vakardo, konsekvence taro proekti si o nakhavipe taro 17 Romane familie save dži ko 2018 berš dživdinena ano naformalno bešipe ko agor taro deponija thaj o hasaripe taro odola khera, so khedena sekundarno surovina ko than kotar i purani depona.

Palal o zorle dislokacia ano 2018-to berś, odola famìlie nakhle but pharipa te śaj te len jekh kher upral lengoro šero thaj varesavo inkomesti te śaj te resen e bazikane trubujimata e dźivdipnaske. Anglal o ignoripe thaj pasiviteto e foroske autoriteturengo ando Beograd, responsibilo vash implementacia e nakhavipnaski, e familije decisingje te den lil ko agor e beršeske 2019, e suportosa kotar e Iniciativa A 11, ko Independentno Mehanizmo vash Proektosko Responsibiliteti e Evropaki Banka vash Rekonstrukcia thaj Barjaripe (EBRD), savi finansirisaringja e rekonstrukciake projektoske thana.

Link: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/inicijativa-a11-romi-dikriminacija/

Sar si pe 2023-to beršesko ginavipe, 9.813 Rroma thaj 12.375 Egipćanura bešen ki Albania.

Sar si pe rezultatya e genipeske publikime avdive kotar o Albanyuno instituti vash statistika INSTAT, jivdinena 2.402.113 jivutne ani Albania.

Kotar lende, o maj but thaj dominantno populacia si 2.186.917 Albancura, palal lende 23.485 Grekura, 2.963 Bosniake, 2.459 Vlachura, 2.281 Makedonura, 584 Srbura, thaj 511 Montenegrinura. O aver si membrura katar aver etnikane grupe vaj na kamen te deklarin pes.

Sar si e Roma thaj Egipćanura save beśen anθ-i teritòria Albaniaqi, lenqo gin si 12.375 Egipćanura thaj 9.813 Rroma. Sa kadala gindura, von si po trito thaj śtarto than palal o gin.

Interesno si kaj angleder 13 berša ko nakhlo ginavipe sine 5.512 Makedonija thaj odova numero akana tiknjargja pe 58,6% ko 2023 berš.

Pe aver rig, ano 2023-to berśesqo gin e manuśenqo, i Albania prinʒardas vi i deklaràcia e Bulgarenqi sar minoritèta, palal soste paśe 4 drom maj but citizentură sar e Makedonia deklarisarde pen sar Bulgarenqe, kodolesqe 7,957, palal o INSTAT.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 344 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date