Socijala

Te na sine tut love isi kreditia – o dizutne kreditenge si borčlie 2 milijarde eura

 

O makedonsko dizutne em šparinena, ama em mangen te oven borčlie ko banke.

Odova si normalno soske poslem lungo berša ka našti te aven dži ko kher jail te kinen disave električnno aparatia kop lo kher, nesave te educirinen pe čhave, a isi em assavke so len krediti te džan ko turistikano dromaripa.

I nacionalno banka an I Makedonia del o majneve informacie ko depozitia em kreditia ko masek mart , a o informacie e kreditenge vakerena kaj o Maskedonco majodoriga mahbuteder lela krediti hardžibaske.

Ko agor e masek mart o kreditia hardžibaske resle 1,98 milijarde eura, so si progresi bašo 13,3 milionia eura jekhe masekoske, ki paralela taro masek april. Odova sikavel kaj o dizutne upral I funda taro hardžibaskere kreditia  “rizično” avena dži ko borči taro duj milijarde eura.

Ko jekh trubul te džanel pe kaj buteder taro dizutne len kreditia te šaj kinen vordon ko puranipe, soske I procedura si but majlokhi.

I Germania taro 1 juni phravel o udara bašo upreder 50.000 bukjarne, o Makedoncia avgo ki lista

Taro 1 juni – savato o Makedoncia majlkheste šaj arakhen buti ki Germania . Startujnela I trinto faza taro Kanni bašo aviba kvalifikujmo bukjarno personali , resarinaja te pherel pe kadar bukjarnencar so si deficitarno ki Germania. O numero ka ovel duplo pobaro  bašo dizutne taro Paščimalo Balkani maškar so thaj I Makedonia. Ko than sar s sine dži akana 25.000, сbukjaja šaj majsiga te počminen 50.000 bukjarne. – Valjani sekakvo stručno kadari, a buvljaripaja tari I veštačko intelegencia , majbuut trubul IT ekspertoa, prgrameria, vakerel  Urlih Caitel, membr k Ekonomsko konsili ko CDU. O trampe na legarel pe ko bukjarne thana kote trubul nostrifikacia e diplmenge , sar so si doktoria thaj medicinsko personali. Bašo sa aver profesie , kote o diplme si validno an I Germania  thaj si len 2 berš staži ki piri them, na trubul nisavo dokaz. E Germaniakiri dualno edukacia  phravela pakjiv ki makedonsk ekonmia ,  numa thaj dar kaj sa pobuter bukjarne ka džan avrial pali pošukar pukjimi buti.  Avgoo efektia si pozitvno vakerena o Germancia, numa saste sukceseske trubul em but zori, a majbut trampa ko mentaliteti ko terne.

O principia ko dualno edukacia so anel pe ko makedonikano sistemi germansko suportoia si le reasrinaja te arakhel pe kvalifikujmo kadar ko thavdipe taro edukaciakoro procesi.

I germansk delegacia taro Frankfurt sine len dikhiba e makedonikane fakultetencar. Vakerena kaj prekal lačhi klaboraciua e kherutne kompaniencar , šaj te resen pe šukar rezultatia.

R. Utarali Makedonia: Bizo 1000 eura baš i štar dženengiri familia na nakhavela pe o masek

Paše milja eura valjani jekh familiake taro štar džene te učharen o fundavno ahrči ko maj akava berš. Akava sikavela I kalkulacia tari Unia e sindikateskiri an I Makedonia (USM) bašo moldipa taro minimalno gono so ko masek maj sine 60 090 denaria. Najbaro kotor taro love , jail pašđe 350 eura aso o USM den pe hajbaske em pijbaske, šeenge ki jekh 4 dženengiri familia ko maj valjani sine lenge paše 80 eura, a režisko harčoi, khereske 100 eurA. Bašo transport hulavel pe 80 eura taro familiarno budžeti.

Prekal I sindikalno gn ko masek april akava berš so legarel sine 60 212 denaria, oo moldipe bašo masek maj tiknilo bašo 122 denaria.

 

Kuršumlija, Srbija: I situacija si panda phari thaj napendžardi, o doktoria ko Niš keren napia bašo dživdipa e čhijakro so sine ratvardi ko ringišpili ki Kuršumlija

Sar so havljargje e srbiakere mediumia ko 8 maj paše ko 13 o časo ko saemi ki Kuršumlija pharilo o ringišpili pherdo čhavencar . Ratvarde si 13 čhave , kote akaja čhaj si majphareste ratvardi . thaj dova dive paše ko 15 o časo thaj 30 minutia doktrea tari urgentno medicinsk ekipa taro Prokuplje sine andi ko UZ UKC Niš. Pal dendi avgo medicinsko suporto em protektiva thaj upral I funda tari urgentnoi dijagnostika kerd ko ZC an o Prokuplje, konstatirime sip hare neurohiruško ratvarina. I pacinetka sine hospitalizirime ki Klinika baši intenzivno protektiva thaj sebepi olakiri momentaln riziko dživdipaskiri situacia sine intubirime thaj arakhel pe ki medicinsko inducirimi koma – vakerena taro Universitetsk medicinsko centro an o >Niš, d-r Zoran Perišič, a ko 9 maj vakergja kaj o ratvarina so reslja akaja 12 beršengiri čhaj tari Kuršumlija tegani na trubul soine hiruško intervencia. Ov vakerel kaj si evidentnoo kaj si la ratvarina an I godi kaj o čhavo si čhivdo ko apartia bašo kislorod thaj kerel pe zori te stabilizirinel pe I situacia, thaj ka kerel pe majšukar kontorla  bašo olakro majodorigutno sasljariba. Palo akava incidenti o ministeri andrune bukjenge o Ivica Dačič, vakergje kaj o Jovan Nedeljkovič o gazda tari I parcela., thaj o Zoran Ljubomirovič , o gazda e ringišpileskoro si phanle sebepi fundavno šubikjerin  kaj kergje pharo akti bašo sasto siguriteti. Palo o ročište ko krisi ov dengja len pritvor. OO avera čhave resle lokheste ratvarina thaj si ko kherutno sasljariba.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 195 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date