Socijala

Anabela si diplomirimo pravniko : Personalno egzamploa sikavav e Romenge kobor si importantno I edukacia

I Anabela Sakipović (24), diplomiringja ko Pravno fakulteti an o Niš thaj si jekh taro majsukcesiale thaj majsocialno angažirime terne Romane čhija an o Niš. Oj si jekh taro majšukar egzamploa sar te nakhavel pe I stigma ko akava sasoitniopa thaj inkluzia e ternenge koo sa o umalja taro sasoitnipa.

Trujal so si la salde 24 berša I Anabela šaj ovel garvasiali kaj lelja than koo baro numeroo proektoa taro NGO thaj jekh berš volontersko butikeriba ko Ofiso e lokalno ekonomsko progreseske an I diz Niš. “Isi stereotipoa e Romenge kaj si melale, kaj čoraja, na educirina amen , kaj siem khanduvale. Amen o educirime keraja zori te sikava aver ilustaracia e Romenge. Akana buteder Roma džana an o  fakultetoa . Ko pravno fakulteto siem deš džene a ko aver barem jekh ama em pobuter. Normalno odova nane panda but ama sar sine angleder deš berša dćaja majodoriga. Majbut odova kergja I Dekada e Romengiri, Oj angja afirmativno aktoa em dengja baro suporto te lačharel pe I situacia e Romencar ki edukacia, Akana sar majbaro problem e Romenge si I buti . O Roma kana agorkeren piri škola but phareste arakhena buti  odoleskesoske si diskriminirime, ama pakjava kaj ka ovel pošukare “ vakerela I Anabela.

 

Link: https://niskevesti.rs/anabela-je-apsolventkinja-prava-licnim-primerom-pokazujem-romima-koliko-je-vazno-obrazovanje/

Дискриминација врз Ромите – секојдневние кое што го гледаме и слушаме, но не обрнуваме внимание

Република Северна Македонија во Уставот ни ги гарантира основните човекови права и слободи и не третира еднакво сите граѓани без разлика на пол, раса, боја на кожа, етничка припадност, верско уверување и слично. Но сепак, тоа е само во Уставот, на парче хартија напишано. Во реалниот живот секојдневно се среќаваме со дискриминација по различни основи,

Но еден од заедниците кои живее тука е „лајт мотив„ за еден куп навредливи и дискриминаторски вокабулар. Погаѓате нели: - Ромите!!!

Ако се земе во предвид еден тон вицови, шеги на тема „Роми„ Да тргнеме од говорот, поточно „карикирање„ на македонски јазик со ромски дијалект.

Потоа од штосови и  финти на тема „Цигани„, „Роми„ од типот: „Се досаѓам ко сапун у циганска бања – купатило„ или во стилот „ Ќе те расчукам така да и Циганите странци ќе ти се чинат„

Исто со децении воспоставен вокабулар на застрашување на мали деца: „Ако не си мирен ќе те украде циганката„ или „ ќе те собере старо купувам„.

Исто така редовна доза на недоразбирање или недоговор е повторно на товар на Ромите во стилот: „Ајде бе ќе се ценкаме како цигани„ или „Ај да не ја правиме циганската....„

Има уште еден куп на такви  „ниски удари„ кој ги гледаме и слушаме во нашето секојдневие , но не обрнуваме внимание, дури понекогаш на тие кои ги изговараат им звучи смешно и забавно.

А дали се запрашале какво е чувството на другата страна? На тие луше кои се „генерализирани„?

Дали знаат дека тоа и психички влијае на идните генерации млади Роми кои токму од тие аспекти и „се кријат„ дека се Роми. Не, тие не се срамат од својот идентитет или корени, туку се срамат дека ќе бидат изложени на потсмев, генерализирање, и дискриминирање, кое понатаму во нивните животи може да им донесе само  нефер пристап кон општеството и сите придобивки кои ги нуди затоа што тие се веќе однапред обележани: дека Ромите лажат (а државата и политичарите што даваат лажни ветувања на граѓаните тоа не е ништо), дека Ромите крадат (а најголемите криминалци кои украле милионски суми се на слобода), дека Ромите се валкани (а тие „валкани„ токму ве чистат од смет, ѓубре, ви го собираат вашиот валкан отпад и ви ги одржуваат фирмите, канцелариите, куќите да ви бидат беспрекорно чисти), и уште еден мал милион примери токму на спротивното верување.

Маж или жена, образован или неук, богат или сиромашен, не е важно, секој од нив е живо битие желно за внимание. Но, најпрво секој има потреба од почит. Било да е со збор, пари или предмети, сè претставува подадена рака. Таа топла и толку потребна рака за помош најчесто е недостапна и незаинтересирана да брише туѓи солзи. Нам слободата како и да не ни треба, додека живееме во прангите на самољубието. Зошто да го лажираме моралот? Разликите меѓу луѓето се само искушение кое треба да се надмине, а не да се падне во неговата јамка.

I Romani partia an I Srbia dengja došperavipaskoro akti mujal o Šapić

Baši diskriminatorsko notacia taro dizjakorošerutno Aleksandar Šapić e Romenge, I romani partija dengja došperavipaskoro akti dži ko temakere ofisia. Ko raporto si akcentirime kaj o Šapič ki piri retorika kerel but došperavipoaskere aktia kote diskriminirinela e Romen ki majbilačhi forma so kerel lenge phravdi diskriminacia akale nacionalno minjoriteteske.

Notirime si kaj ovo odova kergja le sar propaganda upral etnikani funda  em diskriminacia , a maškar o aver em motiviringja nacionalno natolerancia ko nacionalitetoa so dživdinen an I Srbia.

„Jertisara sa e dizutnenge tari Srbia dži kote sine lennge bilačheste taro nesavo Rom so kergja nesavo bilačho akti.

Sako individual si la anav thaj teloanav em trubul ov te legarel o džovaplipa em tari piri jekhin” vakerel pe ki vaktavin. Numa te trubul nek te ovel “civilizirime” ko odova akti si o Aleksandar Šapič” vakeren tari Romani partia an I Srbia.

 

Link: https://n1info.rs/vesti/romska-partija-podnela-krivicnu-prijavu-protiv-sapica/

O Roma si majdiskriminirime an I Srbia

Majbaro numer civilno aktia so si dende dži ko Komesaro e protektivake ko jekhipa an o 2022 berš so legarel pe dži ki diskriminacia upral nacionalno fiunda , baripa, sastipaskiri situacia, invaliditeto, jeri , majbaro numero si dende sebepi I diskriminaia upral o Roma” vakerel pe taro kabineto taro Komesari.

Maškar o prestavke upral I funda taro nacionaliteto , majbaro numero si dende sebepi diskriminacia e romane nacionalno minjoriteteske (87,7 procentoa), „so sikavela kaj si satvia, socialno distance , stereotipoa thaj diskriminacia, so arakhen pe o Romane džuvlja thaj murša”

Majbaro kotor taro akala aktia so si dende baši diskriminacia ko aktia anglal e themakere ofisoa, a si ko proceso taro bukjarnipa jail butikeriba.

Kerdo paralela anglutne beršenge bajrardo si o numero taro dende aktia sebepi diskriminacia jail natolerantno retorika ko phravdo than ko socialno netvorko jail ko mediumia.

Ko thavdipa e beršeske e Komesarijatea kontaktiringje 3.300 dizutne so udžarena suporto ko diferentno phravipa thaj respektiriba niamia , a o akti si implementirime em dikhel pe ko 1.879 aktia.

O Komesaro dengja 412 preporuke bašo resipa konsekvence ko resipa jekh a jekhipa em protektiva tari diskriminacia , a prekal o preporake akana si implementirine 88,4 procentoa taro aktia.

 

Link: https://n1info.rs/vesti/u-srbiji-najvise-diskriminisani-romi/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 804 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date