Socijala

O Roma si majdiskriminirime an I Srbia

Majbaro numer civilno aktia so si dende dži ko Komesaro e protektivake ko jekhipa an o 2022 berš so legarel pe dži ki diskriminacia upral nacionalno fiunda , baripa, sastipaskiri situacia, invaliditeto, jeri , majbaro numero si dende sebepi I diskriminaia upral o Roma” vakerel pe taro kabineto taro Komesari.

Maškar o prestavke upral I funda taro nacionaliteto , majbaro numero si dende sebepi diskriminacia e romane nacionalno minjoriteteske (87,7 procentoa), „so sikavela kaj si satvia, socialno distance , stereotipoa thaj diskriminacia, so arakhen pe o Romane džuvlja thaj murša”

Majbaro kotor taro akala aktia so si dende baši diskriminacia ko aktia anglal e themakere ofisoa, a si ko proceso taro bukjarnipa jail butikeriba.

Kerdo paralela anglutne beršenge bajrardo si o numero taro dende aktia sebepi diskriminacia jail natolerantno retorika ko phravdo than ko socialno netvorko jail ko mediumia.

Ko thavdipa e beršeske e Komesarijatea kontaktiringje 3.300 dizutne so udžarena suporto ko diferentno phravipa thaj respektiriba niamia , a o akti si implementirime em dikhel pe ko 1.879 aktia.

O Komesaro dengja 412 preporuke bašo resipa konsekvence ko resipa jekh a jekhipa em protektiva tari diskriminacia , a prekal o preporake akana si implementirine 88,4 procentoa taro aktia.

 

Link: https://n1info.rs/vesti/u-srbiji-najvise-diskriminisani-romi/

Srbia: Dendi si inicijatiba ki implementacia e Romane thaj albanikane čhibjake ki oficialno komunikacia

O Romano centro baši strategia, buvljaripa thaj demokratia dengja inicijativa te implemetirinel pe I roomani čhib ki oficjalno komunikacia.

Sar so si akcentirime ko ati bičhavdo dći ko themakere ofisia an I Srbia rodela pet e ovel implementirime akaja čhib upral I funda taro popis  e romane jekhinake so reslja ko ofisoa e lokalno ofisenge. Dendi si incijativa thaj istemalkeriba e albanikane čhibjake ki ficialno komunikacia ki sasti teritoria e Srbiake.

E themakere ofisia ko rook taro 15 divesa trubul te informirinen e Romane centro baši strategia , buvljaripa thaj demokratia odoleske so kergje te akceptirinel pe ko Ustav e Srbiakoro , o kanonia thaj internacionalno korelacie . “ Palo nakhiba e rokoske taro 15 divesa, ko 8 Aprili ka editirina sasto oglasi em ka la juridikciakere aktia mujal o teleperavde aktia akale kanoneske thaj o Ustav soske ka informirina amen em o internacionalno organizacie thaj institucie “ vakerel pe ki akaja vaktavin.

Ola dopherena kaj I Srbia valjani te respektirinel o niamia thaj o tromalipa e minjoritetengoro.ć”Dži kote I Srbua si ko drumo tari EU tegsni trubul te respektirinel akala niamia em tromalipa e minjoritetengere , a ko akava akti odola si o Roma thaj o Albancoa , thaj ko jekh e Egjipkjanen, Aškalien , Gorancoa,Bošnakoa thaj Turklie, soo istemalkeren I albanikani čhib” akcentirime si ki akaja vaktavin.

 

Link: https://rominfomedia.rs/2023/03/14/predata-inicijativa-za-uvodjenje-romskog-i-albanskog-jezika-u-sluzbenu-upotrebu/

An o Beograd startujngja o snimiba e filmeske “Nedela” liparibaja ko Džej Ramadanovski , a ko filmeskiri ekipa isi em trin akteria taro Skopje

Sar so sine havljarde angleder trin masekoa an o Beograd stratujngja o snimibe e filmeske “Nedela” lipardo bašo dživdipa e pendažrutne sprspko folkereske o Džej Ramadanovski. Scenaristi e filmeske si o Stefan Bošković a režiseri si o Nemanja Čeranić.

O filmi ka sikavel o čhavoripa, o dćivdipa thaj o drumo dži ko pendćarde akale giljavutneske. Ko akava filmi ka khelen em trin akteria taro Skopje, Makedonia. Odola si o Bajram Severdžan  - Dr Koljo, Emra Kurtišova thaj Sanela Emin . Akala dive sar so sine  edoitirime ki FB „peli“ i avgo klapa e filemske.

Prekal o lafia taroo jekh taroo akteria o Bajram Severdžan ka khelel i rolja taro dat taro Džej Ramadanovski. Prekal o lafia akava filmi ka sniminel pe 6 masekoa

O Rautitia o agorutne nomadia an o Nepal

O Rautitia taro Nepal majbut si ko vešakere regionia taro Jajarkot thaj Dang  an o Nepal. O manuša taro akava pleme si harne thaj  pherde. Ola si kale mrtikaja thaj karakteristike taro Austroloidia.

Ola keren lafi ko tibeto  burmansko čhib  anavkerdi sar Kamči čhib numa  generalno si len em dijalekti sar nepalsko.

TEHNIKA SATARIBASKE DŽANVARIA

Ola astaren džanvaria majbut majmunia so si importantnoo ktor taro dćivdipa taro Rautitia. A olengiri tradicionalnoo astaribaskii tehnologia  si intrigantno. Kana ola  ka dikhen grupa majmunia ki džingla ola džana sigate ko odola thana . Ola molinen pe angleder te počminen te staren olen. . Ola da bi astaren e majmunen ćhivena sepetka – mreža с ki phuv telal o kašta., O Rautitis palo odoova vikinena te šaj daraven e majmunen , em o majmunija huljen ki phuv em asatren pe ki sepetka.

O astarbia akale majmunenge ko sasto ritali džala paše 30 procentoa taro vakti.

I ROLJA MURŠA THAJ DŽIVLJA

Pobuter muurša taro akava pleme keren buti kaštea so palo odova legaren odola artiklia ko paše gava so odoleske ola den odola artikloa, ama lena hakbaskere artikloa. Kerena kaštunale sandukia , čare, poslužavnikia em aver, OO džuvlja pobuter vakti nakhaven le khere em dikhen e familia.

KHERA: O regionia kote nakhavena o dživdipa si ko plaina taro Sivalik ko dakšim tari himalajsko plaina an o utar. Isi nekobor tabu teme sar so sin a troman te gejnen pe o dćene taro o pleme,, ma te akahren manušen kana džana te staren majmunen jalu te aven ko paše khera kaj so dživdinena ko  olengoro pašipa.

 

Link: https://www.facebook.com/groups/worldrroma

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 370 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali