Socijala

Havljarde si protesto anglal o JSP, mujal I natolerancia taro olakere kontroloria

Sebepi o akana sig kerdo incidenti maškar o JSP kontroloria em o student Sirhan Usein , sar reakcia taro buteder romane aktivistoa em dizutne em o bičalipa taro notirime globe mujal o kontroloria ko JSP thaj ko jekh o demanti kaj nane lafi baši diskriminacia , grupa romane aktivistoa em dizutne angje decizia em havljargje protesto anglal o JSP bašo štartodi ko 13.02. ko 16 o časo.

 

Ki vaktavin em i havljarin e protestoske maškar o aver si notirime: „ Panda kobor studentia, terne, phure em avera ka oven daravde , teleperavde em diskriminirime sebepi o natolerantno reakcia taro o kontroloria ko JSP?

 

Doasta si diskriminacia, dosta si siledžie , dosta si seksualno natolerancia em atakia, em dosta si limitirime dživdipa. O institucie sako drom distancirinen pe tari diskriminacia, thaj olate nane, a o dizutne vakeren kaj ola si sako dive diskriminirime.


Dosta si! Aven amencar ko akava protesto avdive o Sirhani si viktimi, tajsa šaj ovea tu ako na ikljiovaja avdive. Ajde te sikava e JSP-eske kaj e natoleranciake em I dar nane than pobuter ki akaja them.


Prekal akava protesti rodaja:

1. Rodaja te mukhen pe tari buti akala duj kontroloria so kergje atako upral o Sirhan Usein
2. Bajaradi andruni kontrola so ka regulirinel pe
3. Rodaja te čhiven pe ki buti Roma kontroloria” – vakerel pe ki vaktavin.

Informacije bašo kvalifikacie ko zanatia, em bizo zanatija, a sar te kvalifikujnen pe ki Germania

– Ki kooporacija e Evropsko unijaja hem o Evropsko socijalno fondi baši R.Germania, realizirimo i o projekti taro aspekti ” buti keribe ki Germania e etnikane grupenge” kola so amen o Roma laja than ko akava projekti.
Sar soj  pendžarde, i kanonikani regulativa taro 01.03.2020 bašo keribe buti ki Germanija tani lokjhardi. Ko akava proekti so ka ovel  but šukare em I avutni birokratsko procedur šaj agokeren la bizo te pukjinen , so angleder o 01.01.2020 pukjinel pe sine akana si BILOVENGORO :

1. Kvalifikacia so kerel validno tumari Diploma, zanati, sredno (maškarutni) edukacia jali, fakultetsko edukacia em aver ko aspekti tari skola bašo zanatia. Tele ki ilustracia si akcentirime o Adrese tari sakoa Provincija ki Germanija, kote te pučen tumen bašo bilovengoro validiteto (priznajbe) e upre notirime kvalifilacie. Soj najšukare taro akava proekti so na trubul te oven ki Germanija a te realizirinel pe o validiriba - notifikacia e Diplomegoro em aver. Šaj online t.e prekal Email, Post, Fax te finiširinen tumare buka, naj normalno o personalno lično kontakt em informacia tano po efikasno…
2. IQ- KVALIFIKACIA
– I IQ- Kvalifikacia, si okolenge soj bizo zanati, bizi škola
Ko akava proces ka oven prekal i IQ- Kvalifikacia testirime, te dikhel pe odaja persona ko so i talentirimo, so šaj kerela buti hem resel dži ko Sertifikati kova soj but polokho leja te arakhel pe buti ki Germanija.
O testiriba našti kerela pe Online numa trubul personalno. Ko jekh odola adrese soj navedime ki ilustracia si bašo IQ- Kvalifikacia.
O projekti si validno dži 31.12.2022 !!!
 
I informacia kergja o Ruhidin Serbezovski

Katastrofa: I grupa Roma ki Španija dživdinel ki deponia

O specialno reporteri taro UN so opservirinela o ekstremno čorolipa em manušikane niamia o Filip Alston lipargja i Španija sebepi i koorelacia taro o čorolipa akcentirinel kaj o post –krizno em ekonomikane politike ki odojathemsi kotor taro barvale kompanie em but negativno reflektiringja pe upral o čorole.

O Alston ko paraštuj ko Madrid vakergja: Ko ekonomsko plani i Špania tergjola but šukare“

“O učo BDP , o uče plate prekal o manuša , em barabutno barvalipa. Ko sasoitne aspektia aver si o realiteto: I Špania si but tele jali paše majtele taro aver faktoria”

O Aliston vakergja kaj majproblematično faktoria si kherutnipa, buti, , minimalno plata em i edukacia. Ov vakergja kaj o džuvlja , o čhave, i romani jekhin em o migrantia si majtelune.

Ov notiringja kaj sine le dikhiba e romane grupenge so „dživdinen ki deponia“ em o bukjarne o migrantia ko utar e themake „so dživdinela majpakjavutne ko but bilačhe šartia so nekana dikhlja olen“

E španiakoro govermento panda na dengje komentaria taro o resultatia taro raporto taro akava stručnako tari UN.

Ko avgo fotografia ko kolori ki teritoria tari nekanutni Jugoslavia , arakhel pe romano čhavo – kemanadžia

I avgo pendžardi kolor fotografia ko reoni tari nekanutni Jugoslavia , si romano čhavo pe drom, kote ko vasta si le kjemana. O anava akale romane čhaveske thaj i lokacia si napendžardi. I fotorgafia legarel anav „ Romano čhavo kjemanaja“ a o berš kana si kerdi si 1907 jali 1908.

Kerdi si autohrom tehnikaja , a avgo drom prezentiringje ola o phralja Limier ki piri fabrika ko Lion persi berš.

Olakoro autori si o Gjorgje Stanojević, srpsko fizičari , astronomi, rektori ko Universiteto ko Beograd, so si biame ko Negotin ko 1856 berš, a mulo ko Pariz ko 1921 berš.
O Stanojevič si pendžardo so kergja avgo roš an i Srbia.

Ov piro dživdipa em buti lipargja la baši nauka . Ov sine pioniri ki elektrifikaci em industrializacia ki Srbia , autori ko pobuter naučno lila em proektoa ko umalja tari astrofizika em autori e anavkerde fotografiake.
Oleskere angažmanoa o Beograd ko 1893 berš reslja i termoelektrana , em e srpsko šerutni diz sine maškar avgo dizja so sine la električno tramvajo em elketrično bandere.

Link: https://www.ngportal.rs/djordje-stanojevic-naucnik-koji-je-osvetlio-srbiju/

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 178 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali