Socijala

O Roma ki Germania: Sar te ikljol pe tari rolja sar viktimi?

Diskriminacia, atakoa, šikaniriba, daravina kaj ka oven deportirime tari them . buteder terne Roma em Sinti ki Germania dživdinen telal but baro psihološko stresi. Te ikljol pe taro odova stress nane lokheste.

Panda ki fundavno škola I Angela sine atakujme em fizički terorizirime akušibaja. “Sine sikle so bilačheste anavekeren la sine sar “Zigijne” , marenaman sine lena mandar sine o love em o hajbe” del ape godi I 25 beršengiri Romani džuvli kop le avgo divesa tari ki škola ko Keln.

 

Asavke presie sine em e Emanuel kana džala sine ki škola ki Romania. “ Midaj sako drom thovela sine me šea te ovav užardo, Ama odova na vredinel sine. E javerenge sako drom siam sine “melalo” . Odoleske ni jekh na mangel sine te bešel mancar ki škola”

 

Asavki diskriminacia sine em majodoriga ko dživdipa sar egzamplo kana rodena sine buti stani. Sa akava mukhel sine phare konsekvence upral olengoro psihičko sastipa em pakjiv. “Buteder terne garavena piro identiteti sebepi I diskriminacia so sine kerdi upral olende” vakerel o Merdjan Jakupov , direktori ki Romani organizacia e ternenge  Amaro Drom ko Berlin.

 

Akava si jekh taro majimportantno teme so kerel akaja organizacia. “Ola trubul te haljoven kaj sa akava so ovela valjani em te nakhaven le prekal oleste”

 

Link: https://www.dw.com/mk/%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%82%D0%B5-%D0%B2%D0%BE-

O Bugarsko VMRO- BND palem akharel te akceptirinel pe o „Koncepcia bapi integracia e Romenge“

E bugarsko partia VMRO – BND palem akhargja akcepcia I „Koncepcia bapi integracia e Romenge“, pali i tragedia so kergja la jekh persona Rom.

 

I tragedia uli ko gav Galiče kana jekh 18 beršengoro Rom taro odova gav silujngja em palo odova mudargja jekha gavutna odothare.

 

E bugariakoro premieri o Bojko Borisov, vakergja te kerel pe trampa ko kanoni bašo tiknjaribe I globa kana si napherdo beršengoro persona.

 

„Valjani kana asavki tikneberšengiri persona kerel asavko kanonikano akti ma te pakjal ki garancia kaj ka ovel desavi potikni globa2 vakergja e bugariakoro Parlamento.

 

Persi berš o ministeri arakhibaske tari Bugaria em lideri e nacionalistikane partiake o VMRO – BND  o Krasimiri Karakačanov angja detali tari koncepcia ki trampa e romane etnikane grupake , so palo odova sine pendđardi sar „ Koncepcia baši Romani integracia“

 

O dokumenti si asavko kaj trubul ma te oven getoa, sar prevencia mujal o kriminali , vakcinacia e Romenge em suporto kana ka roden buti. Sar jekh taro aktia sine em ko sektori sastipe I partia dengja propozalo te ovel kontrola ko bijanipa, korkoro limitiriba ko bianipa maškar o Romane džuvlja maškar o romnja taro marginalizirime thana, so okolen so isi čhave , konektiribaja em abortusi so ka pukjinel I them.

 

Link: https://rs.sputniknews.com/regioni/202001211121578216-bugarska-stranka-ponovo-poziva-na-usvajanje-koncepcije-o-integraciji-roma/

Rasistikano akti taro romansko dizjakoro šerutno o Dan Florea

O manuša bizi buti, bizo love, bizi agorkerdi edukacia trubul ande kanonea na trubul majbut te bijanen čhave.

Akala aktia sine seriozno formulirime taro dizjakoro šerutne ki romansko diz Targu Mures  o Dan Florea. Oleskere notacie sine editirime ko Facebook em kergje but komentaria taro reakcie sar kaj odova si lačhe, numa em negatvno reakcie.

 

Klar sine fakti kaj akala lafia taro Florea sine legarde premal o Roma  kote o nacionalistia vakeren kaj si ola demografsko riziko.

 

O numero taro manuša so kergje protestoa mujal e dizjakoro šerutno ki diz Targu Mures ko nakhlo paraštuj pali akharin tari romani NGO Platforma Aresel. Ola rodingje ostavka taro Florea, kaskere aktia notiringje len sar rasistikane em milantroopsko.

 

O ko-funderi em presidenti e organizaciake bašo manušikane niamia taro civilno sektori Liga Pro Europa. I Smaranda Enache, so lelja than ko protestoa mujal e dizjakoro šerutno persi paraštuj  oj ilustriringja e Florea sar “ agresivno” em “phagiba e manušikane niamia zagarantirime ko ustav tari I Romania”

 

Ko jekh liparena kaj ole sine le mangipa ki diz Targu Mures  jekh drom ko 2004 berš te anavkeren premal jekh fašistikano diktatori em sojuzniko taro Hitler o Ian Antonesku. O režimi taro Antonesku  si manuš so kergja mudaripa upreser 380.000 Jaudie em 11.000 Roma. O preanavkeriba e e dromeske sine ačhavdo prekal protestia em krisoskere aktia.

 

Link: https://taz.de/Rassismus-in-Rumaenien/!5655801/

I tikni novosagjanka i Natali hramosargja emotivno naracia bašo amalipa maškar olate em i Romani čhaj i Semina em reslja avgo phursako

I ofto beršengiri Natali Mirimanov taro Novi Sad reslja o avgo than ko konkurso baši literatura tari Instituti javno sastipa ki Vojvodina ki tema: „ Lačhe premal peste, lačhe premal o avera“ . Oj hramosargja bašo amalipa maškar olate em i Romani čhaj so sine sako dive telal o terori.

 

Akava si o teksti tari odoja naracia: 

I Semina si hari pokrupno čhaj , kale tenea, si la kale bala , pothule phovja em pharavde menie.

I Semina sine Romani čhaj kaste but droma olaja diskriminirinen sine la o : Nikolaj, Lav, Aleksej, Srgjan, Dušan, Anastasia em i Nera.

Odova sine ko tikni em bari školsko pausa sa kana odothe na sine i profesorka.

 

Sare vakeren lake sine bilačhe lafia. Vakeren sine: „ Tu sian melali gjubretarka“

O Dušan jekh drom guringja la ko radiatori. Tegani dikhljum la avgo drom sar rovela. Ni jekh na vakergja e Dušaneske kaj odova nane šukar, ni jekh salde me.

 

„Dušan odova nane ič šukare so kergjan le! Soske guringjan la ko radiator?”

O Dušan vakergja: „ Odoleske soske oj si Romani“

Mange sako drom vakeren sine: „ Ma le hajbaske tari Semina, soske lakoro hajbe si melalo“ sako drom kana ka mangav sine mo hajbe te hulavav le olaja.

 

Kana pučljum e Semina: „ So mangeja te kinav tuke bašo tlo biando dive ?“ i Nera vakergja mange: „ Ma kin lake khanči bašo biando dive oj odova ka phagel le“

E Seminake em mange sine but bilačhe.

 

Ni jekh sa okolende so anavkergjum olen na mangen sine te oven e Seminaja soske sine Romani.

Kana sian Rom, odova ola dikhena kaj o Roma mangen devlenge , kaj si but melale , ama mange ola nane asavke. Akana sium but bibahtali e Seminake, soske oj geli ki Germania, em šaj pobuter nane te dikhav la pobuter.

Mlo mesažo si kaj na troma nikana te dikha e Romen sar avera, soske savore sijam jekh a jekh.

 

*ki paralela e orginal tekstoa so sine hramosardo tari Natali, irame si salde o anava e čhavengere.

 

Link: https://luftika.rs/devojcica-sastav-o-romkinji/?fbclid=IwAR3TdREGZCwm9yjPeBYthcjwzIzukW6YO6wvIyioWrmr5vg1XCx6ae-xulk

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 67 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali