Kultura

Kostadinovska-Stojčevska: Te kerel pe diferencija maškar Rom thaj cigan, Roma si nacia so si hramojme ko majučo themakoro dokumento - Ustav

Sar so informirinela o Ministeriumi kulturake , Kostadinvska – Stojćevska vakerel kaj I Makedonia trujal so si sar teritorija tikni , numa si kher bašo pobuter etnikane jekhina.

„O Roma si nacia so si verifikujmi ko makedonikan Ustav, si len piri komuna, dizjakoro šerutnoi. Piri lokalno institucia jekhutni an I Eurpa. Numa na sikavvel kaj I diskriminacija odolea našavdili. Lungovakteskoro sine o zri o institucie , a majbut e NGO sektoreskoro  majanglal te kerel diferencija ko anava cigan thaj Rom , te havel pe kaj I avg anavjri si diskriminatorsko anavhjori , a o dujto lafi Rom kaj si notacia jekhe naciake” vakergja I ministerka kulturake.

Oj dopherela kaj but učeste moldinela I kultura e Romengiri thaj olakor eksluziviteto sar čačitno notacia jekhe identeteske,  Ministeriumi baši kultura trujal but anomalie so si akcentirime an I Nacionalno akcisko plani baši kultura , oj si zoraloo suporto em telikerel I realizacia e Strategiake baši inkluzia e Romenge 2022 – 2030.

Oj vakergja nae satakateskiri,numa si zoral mesažo em odoleske sar soo vakerela prekal nacionalno kulturakoro mldipa te baravakerel pe  kolriti tari identeteskiri mapa an I Europa, thaj maškar respekto em te keren pe barabutne kulturakere thana, so si komotnoo savorenge.

Sniminela pe nevo filmi e Romenge thaj muzikake „Kalafon“. Startujngja da kraudfanding kampanja

I ETM produkcia  so kerela buti an i realizacia e debitantnsko tikne filmeske taro Vuk Bogdanovič „Kalafon“ filmi so ka afirimirinel e muzikakoro kreativiteti taro Roma, a ko jekh notirinela o problemia so arakhen pe sar so si I diskriminacia thaj marginalizacia, akana startujnela bašo grupno finansirba prekal I platforma Indiegogo.

O filmi lovencar si suportime  taro Nacionalno knsil e romane nacionalno minjoriteti . O prekti e filmea angleder sine suportime em ko konkursi e Filmsko centroske tari Srbia, kaskiri komisia ki piri elaboracia notirinela kaj akava si imprtantnoi kvalitetno proekti so hulavela pe sebepi o materiali em I tema kote o filmi ka ovel em I bari mangin taro autori em o akteria e filmeske.

I kulminacia e filmeskiri si upral I tradicia, adetia em I Rmani muzika prekal I filmsko percepcia e autoreskiri.

I Romani kultura dengja inspiracia e autoreske te kerel rodaripa e problemenge so arakhen pe o Roma ko bibahtalo dživdipa,  konbaria, muzikantia, kafandžie, kali ekonomia , čorolipa , naedukacia , nalegaln butikeriba, em našavde ko themakoro sistemo.

Ko filmi ka ovel orginalno romani muzika, so ka ovel kuratlirimi taro bisteriba angla,k I buvli publika. Trujal autorsko muzika j lungo ka ovel em kafansko muzika.

O rećiiseri kamel te sikavel piri vizia e dživdipaskere striake ko romane muzičaria sar so lengiri čhib ko filmi prekal piri estettika sar sasoitnikano fenomeni

Trujal I rezia ov hramsarghja em  scenario akale filmoske, Prekal o plani o filmi “Kalafon” ka sikavel pe ko sa  lumiakere festivalia baš tikno filmia.

Link: https://www.danas.rs/kultura/pokrenuta-kraudfanding-kampanja-za-kratkometrazni-film-kalafon/

Youtube:

Dende si o phursakoa „Romani Jagorin„ an i organizacija taro Romalitiko

Ko 20 juni an i Makedonikani filharmonija ko Skopje ikergjsa pe I manfistacija „Romani Jagorin„ an i organizacija taro Instituti Romalitiko. Dengjepe 23 phursakoa tari kategoria kultura, arti, tradicija, romano aktiviteto, muzika, humano kotor, socijalni netvorko, dživdipaskoro aktiviteto thaj aver. Ko nekobor saatengiri programa sine akharde o notirime individue, grupe, institucie te len o phursaka so sine dende ki angleder kerdi prekal platforma hangibaske prekal socialno netvorko.

Ko starti  o Suad Skenderi sar kotor tari organoizacia sine promovirimi i platformata bašo donacie. Phursarkerde e „Romani Jagorin„ prekal kategodie sine: Sar piro aktivitet ki romani jekhiun lele  Ofisi vash impllementacia e Strategiake e Romenge thaj o aktivistia, Zekir Abdulov, Ahmet Jašarovski, Dilbera Kamberovska, Žaklina Durmiš, Kevsera Memedova, Nadir Redžepi, Suzan Amet, Enise Demirova, Zoran Dimov, Ljatife Šikovska, Samet Skenderi thaj Muhamed Toči. Aktiviteto pe romani jekhin an I dijaspora, Almir Sali, Admir Ismanovski i Andrijano Dželadin , humanitarco e beršeskoro Sabuhan Feradoviḱ sar romani kmpania restoranti Mi Kasa, baš o regionalno promocia e romane kulturake o Sead Kazandžiu tari R. Albanija , sportisti e beršeskro Muni Elez. An I kategorija majpopularno roman giljavutno Tarkan Sulejmani. Majšukar akteri Severdžan Bajram – Koljo, aktivitetoo an I režija Burhan Rahim. Ko literaturn aktiviteti Sevdija Abdulova. Ki promocia e romane arteske Durmiš Ḱazim, k aktivitetoo rodaripa ko romano identiteti Daniel Petrovski, ki prmocia e rmane čhibjake Ljatif Demir, ki promocia e romane kulturake Romano Ilo , majpoppularno romano Web portali 24 Vakti, majpopularno bendi Gazoza Bend, influeseri beršeske Snežana Jašarovska. Ki akceptiriba e moderno makednikane sasoitnipaske Džijan Emin, bašo majpopularno pleh orkestar Džambo Aguševi Bend, muzikakere savakteskere moldipa Ibuš Ibraimoski. Sar piro sadživdipaskro aktiviteti o humanitarno asociacia „Esma i Stevo Teodosievski“ , Šaip Jusuf. Ferus Mustafov, thaj Faik Abdi An I kategoria majpopularno gili baš 2022 berš  Ajgara Bend em Friends e giljake “Šutka”. O sasto ceremonial legarel sine o Sunaj Sabrioski, pir stend ap ktor sine e aktere Džengiz Husein, a sar muzikakere perfrmansoa sine em e Gypsy Soul thaj Roma Rock School

Video: https://www.facebook.com/romalitico/videos/279582601193936/

Ko 1 Juni ka mukhel pe i perda taro 21-to Filmsko festivali „Somnakaeskiri Rota“. O Grand prix džala e holandsko filmeske „Rejkviem bašo Aušvic“ ki režija taro Bob Entrop

Ki Kinoteka tari Utarali Makedonia ko Skopje ko 1 juni akava berš startoa tar 19 o časo ka startujnel i ceremonia taro utsavalo finiširiba e 21 to Filmsko festivali „Somnakaeskiri Rota“ . O ceromoniali ka startujnel  premieraja  taro  dokumentarno filmi „Dživdipa pe droma“ ki produkcia tari SP  BTR a ko režija taro Zoran Dimov.

Pali i premiera planirime si te den pe diplome bašo majsukeciale. Ka den pe trin diplme ki kategoria „Jekhminutno video“ thaj trin diplome ko „Tikne video formatia“ e ćhavenge tari FŠ „Brakja Ramiz em Hamid“ taro Skopje

Ka den pe šukrikerina thaj e individuenge thaj institucie so dengkje suporto an i realizacia e festivaleske

Ko oficialno kootor ka den pe em plakete e majsukcieale filmenge maškar so thaj o phursakoa sar so si:

„Pridones ki romani jekhin„,„ Arakhibe savakteskere moldipa„, „E Romane holokausteske„, „ Bašo majšukar scenario„ thaj „majšukare režia„ thaj  Grand pric e festivaleske.

Akava berš o grand Prix e festivaleskoro prepelo e holandsko filmeske „Rejkviem ko Aušvic“ ki režija taro Bob Entrop

E filmeskiri programa akale berđeskere filmenge sine ko repertorari tari Kinoteka an i Utarali makedonia . Akala filmia palem ka oven sikavde ko periodi 2 dži ko 4 juni akava beršp . O filmsko festivali finansisko sine teleikerdo taro Filmdsk Fondi tari Utarali Makedonia.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 103 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali