Edukacija

Akademsko titula - tabu tema maškar o Romane džuvlja

O čhija thaj o džuvlja tari romani etnikani jekhin tari them resle lačhe šartia te educirinen pe thaj te len than an i berza bukjake Numa o resultatia akanaske sikaven kontra odolestar. Barilo o numero Romane čhija an i edukacia an o fakultetoa numa panda si " tabu tema" an i romani jekhin. I situacia nane odokhare "kali" sae so sine angleder i decenia.an i paralela an i edukacia e Romane čhajenge so sine sinonimo baši naedukacia thaj analfabetia. Soske si tikno o numero diplomirime Romane džuvlja ko palune nekobor berša kana i them dela 100 studentsko stipendie ko jekh akademsko berš mangipaja prekal i edukacia o Roma saste te keren integracia an i them.

Aso o informacie an o Themakoro ofiso baši statistika ko agur e sikljojbaskere 2016/2017 an o fundavutne škole an i sasti them sine 9.328 sikle Roma kote ekvaš jali barabutne sine 4.548 čhija. Peravdo fakto si kana kerel pe lafi ko džajbe majodorig an i edukacia i Roma arakhen pe autostigma kaj na trubul lenge khanči majbut tari "fundavutni edukacia".
I maškarutni edukacia odova sikljojbaskoro berš gele majodorig salde 1.409 romane sikle kotar 622 romane čhija. I Diploma bašo agorkerdi maškarutno edukacia odova sikljojbaskoro berš lele 305 Roma, kotar so 125 si romane čhija.

Evidentno si kaj o Roma majbut si an i fundavutno škola , a te džan majbut an i maškarutni škola ki agoroutni decenia motivacijaja taro stipendie so si baro finansisko motivo. A kana si lafi bašo fakultetsko edukacia , odova si "luksuzi" maškar o Roma. Odova info si učharde kaj an o 2017 berš diplomiringje salde 11 terne Romane čhija thaj 19 terne Romane čhave.
Aso beršeskoro raporto bašo bukjakoro anghažmano an i administracia so havlajrdo si an o Ministeriumo informatikano sasoitnipa thaj administracia , an o 2017 berš an i buti khuvgja 1.245, jali 1,14 procentoa si Roma.

Bašo tromalo thaj harmonično progreso an i them trubul te respektirina o etnikano identiteto thaj intereso sa e dizutnenge , thaj ko jekh o Roma. Sako educirime thaj akademsko manuš preperutno e romane jekhinake si bašo lačharipa e themakete šaj istemalkerel prie kapacitetoa an i edukacia thaj džanlipa taro individue akcentea mujal o produktivno kolektivo.

 

Alisa Šajn - Diplomiribaja phaglja o stereotipia

Kaj o dživdipa na athinel salde taro trujalipa, numa trubul thaj zorali mangin taro korkoro manuš te iranel piri jazia, čačutno egzamplo si i Alisa Šajn (24) taro Vršac. Oj si jekh taro duj Romane džuvlja so si universitetsko diplomaja tari akaja diz. trujal o pharo čhavoripa reslja te ikljol taro magično rota so arakhen pe majbaro kotor tari romani jekhin dživdinela thaj uli sukcesiali romni.

Oj o kurtalipa arakhlja an i edukacia. Oj barili ki aver familia , soske taro ple 8 berša našavgja pire duj jerien, a palo odova em pe phrale. Čačipaske sako drom na sine lake dendo sasto suporto, numa olakoro setioziteti an o agor iklilo sukcesialo.

- Mli paše familia kote bajrovava sine, ola gindinen sine kaj agorkerde fundavutne školaja si lačhe mange sar romani čhaj. Numa me na mangljum odova thaj rodingjum te den man aver familiate so ka bajrakerel man . Tari odoja familia resljum baro suporto thaj majanglal agorkergjum maškarutni hemisko -medicinsko škola majuče sukcesea, a palo odova Uči škola sar edukatori pi romani thaj srspko čhib.

Ko maškar vakti khuvgjum an i butti an i komuna sar koordinatori e romane pučibaske. Odoleske olakiri misia thaj vizia em egzamplo kerel sar d rumo avutne generacienge Roma. Oj si ko jekh em an o fakulteti bašo biznis studie numa sebepi i buti thaj daj čhavengiri akana o studie pausirinena, numa taro septembro planirinel te reaktivirinel o stusie thaj te džal an o specializacia.

Oj ko jekh reslja thaj o phursako " Romni simbolo taro aktiviteto" so dengje la duj lokalno žurnalistke. Kamet te hramosarel gilja thaj si la editirime an o lil " Literarno droma".

Ilijaz Bajram - Jekhto Rom ki lumia so ikavgja lil tari Astrofizika thaj Kosmologia anavkerdi sar "Universumi"

O Bajram Ilijaz si bijame ko Skopje 1961 berš . Studirinel sine Historia thaj geografia . Ko 1987 berš ikavgja piro avgo lil anavkerdo sar " O Devel ki forma sar manuš"
Akava berš ikavgja plo dujto lil anavkerdo sar "Univerzumi" targetea taro Astrofizika thaj Kosmologia
Ov anglutne lelja but than ko aver hramosarde poezie . Ko jekh si membro an i „Rodaripskoro korespodento baši erheologia m astronautika thaj SETI- Europa" "Forschunggeselschat für Archäologie, Astronautik und SETI-Europa, thaj membro an i Arheologia , astrinautika thaj SETI USA - Archäologie, Astronautik and SETI Research Association - USA. Dživdinel thaj kerel buti ki Germania

E lile si le 15 šerutne aktia thaj o aoutori ilustirinela i sasti thaj specialno teoria taro relativiteti taro Albert Ajnštajn m thaj o Quantno mehanika so angje te ikljol nevi teoria so si pendžardi sarSuper String teoria.

Ko lil si akceptirime o Buvljaripa thaj aktiviteto taro Universumi - than thaj vakti - rošale sigjaripa, vakteskiri diletacia- fundamentalno takati-kotora thaj antikotora- diferentno dimenzie- Teoria taro relativiteti- quarkia -entropia- kalabia- kosmikani refleksia radiološko . topologia taro Universumi -Multiversumi- Kale rupe - ekstra dimenzie thaj aver teme.

Akava si fakti kaj isi Roma so keren asavko aktiviteto thaj o korkoro autori o Bajrami bičhavel mesažo dži i terni generacia te motivirinel la te kerel buti ko akala umalja.

Idriz Durmiš: Nikana ma te čhinaven tumari mangin, džan palo tumaro suno, thaj kobor si o drom majpharo thaj pherdo barikade, o sukcesi si panda majbaro

O Idriz Durmiš si studento taro Skopje, Rom so studirinela Molekularna Biologia ko Naturakoro matematičko fakulteti, si le prosek 9,8 thaj oleskoro suno si te del suporto e manušipnaske ko mariba mujal o kanceri , jekh taro majbrivdikane meripaskere nasvalipa an i moderno lumia.

Ko piro intervju bašo Roma Times ov hulavel pire percepcie.

Roma Times: Kana bijandili tuke i mangin premal i molekularno biologia?

Idriz Durmiš: I natura thaj o dživde organizmia interesirinen man sine panda taro mlo tiknipa. Interesirinel man sine sar thaj kotar avena o dživde organizmia , sostar si kerde thaj aver. E biologia zamangljum la panda ko V klaso, a ki maškarutni škola interesiringja man i molekularno biologia. I molekularno biologia si relativno nevi biološko sikljojbaskiri forma so sikavel o biološko procesoa ko molekularno nivelo. Majbut ačhovela ki natura tari DNA molekula jali sar thaj ki savi forma akaja molekula legarel thaj kerel interpretacia e informacienge.
O neve drumia tari genetika sar so si o genetsko inženeringo sar egzamplo kerel te trampinen i "orginalno" DNA sekvenca resarinaja te chiden nesave maane (nasvalipa, desave karaskteristike taro agrarno kulture, artikliriba medikamentia thaj aver)

RТ.:Sar sian akceptirime thaj sar ko tire kapacitetia dikhena o na- Roma?

ID: Čačikane ko starti but sine man dar sar ka ovev akceptirime ko fakulteti sar taro profesoria , agjaar thaj taro studentia. Ama ake palo 4-5 berša šaj tromale te vakerav kaj o PFM si fakulteti kote si moldimi i buti, o džanlipa thaj e ukakoro interesiriba, a o nacionaliteto, religisko thaj aver preperutnipa nane importantno.

RT:Kobor si tut tromalo vakti thaj sar nakhaveja le?

ID; Kana sine man edukacia (akana i edukacia thaj i praktika agorkergjum la ko juni), na sine man but tromalo vakti soske o sasto dive sium sine ko fakulteti. Si amen thaj teoretsko edukacia thaj laboratorisko praktike. Ama resav sine kana sine vikendia te ikljovav mire amalencar , te socijalizirinav man thaj te nakhav mange šukar sar sako terno manuš. . Avere rigatar but mangava filmia thaj lila thaj but droma palo sasto dive sikljoviba te kerav pauza šukare filmea a o lila mukhava len sine ko vakti taro maškar sesie.
Si man panda 3 ispitia , palo odova ka diplomirinav thaj ka ovel man pobuter vakti te drabarav lila taro diferentno žanria.

RT: Si li tut idolia, thaj taro kola aspektia?
ИД: Si man pobuter idoli. Tari fizika thaj astronomia majbut mangav e Stiven Hoking, Nil de Gras, o Tajson thaj o Mičio Kaku. O Hoking si pendžardo prekal oleskiri teoria bašo Hoking radijacia so ikljol taro kale rupe. O Nil Tajson si baro naučniko so ki but perfektno forma promoviringja i uka thaj angja la paše dži ki publika , a o kaku si jekh taro fundamentalno persone tari string teoria (teoria taro strune). Taro biolozia trubul te liparav e Čarls Darvin so ko vakti kana nadžanel pe sine bašo DNA thaj baši genetika, o Darvin elaboriringja i perfektno teoria tari evolucia, thaj o Ričard Dokins, pendžardo evolucionisti so kerel sine aktiviteto majbut ki racionalno gind.

RT:Savo mesažo ka bičhave tire thaj avutne generacienge?
 
ID: Sa me generaciake thaj o avutne generacie ka dav len mesažo te studirinen okova so ola kamena, okova so olen interesirinela thaj okova so kerel len kompletno. Ka vakerav olenge ko jekh, nikana ma te čhinaven em te dikhen piro suno, thaj te džanen kaj o drom kobor si majpharo thaj pherdo barikade , o sukcesi si panda majbaro.

FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 114 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali