Antigypsyism

Nevo formirimo češko Veb sajto so fokusirinel pe an o Romano Holokausti

An o trinto di ko 27 januari ko dive tari Memoria e milion viktimenge an o Holokausti. Odova dive i koorporacia taro sasto interesi IUSTITA , jekhutni grupa an i Češka so kerel rodaripa e namangipaja, natolerancia thaj edukacia thaj Veb sajto bašo romano holokausti , kote aver čhane si anavkerdo thaj Porajamos.

"Ko agorutne berša notirinaja okova so an i čehiakiri politikani scena sikaven napakjiv kaj an i čehia sine logori majbut an o Leti taro Pisek jali aver čhani te diskriminirinen sa okolen so sine viktimia an o genocido taro Roma ko vakti taro Dujto Lumiakoro maripa", notirinel i advokatka Martina Houžvova, kote notirinel o motivo akaja grupa te kerel o informatikano portali. O Veb sajto , www.nepopirej.cz ( "www.don'tdenyit.cz")  fokusirinel pe ko terensko rodaripa thaj vazdiba i gnd ki konekcia e pučibaja so negirinena o Holokausto an i Češko Republika thaj si bašo savore thaj o ekspertia.

Citește mai departe...

Romani Rose - Sinti Rom thaj aktivisto

O Romani Rose si Romano aktivisto kote našavgja 13 paše familia an o Holokausto palo Nacistia so mudargje but e Romen thaj Jaudie , a ko jekh si Prezidento e Centralno Konsiloske taro Germansko Sinti thaj Roma.

O Rise si biame an o Hajdelberg ko 1946 berp. Sa dži ko 1982 berš dživdinel sine odothe sar biznismeno. Palo formiriba e Centralno Konsiloske an o 1982 berš si votime an i pozicia Prezidento tari rig e delegatonge thaj membrora organizacie kote tegani gejnen sine enja. Akana 16 thema thaj regionalno asociacie - od tegani zojrakerena oleskiri pozicia thaj sako štar berša e membroncar tari odoja organizacia. Taro 1991 berš o Rose lel o legaripa e Dokumentaciono thaj Kulturakoro Centari e Germansko Sinti thaj Roma an o Hajdelberg. Ov but berša si pendžardo e Federalno thaj themakere Govermentoja palo oleskoro butikeripa.

Citește mai departe...

Romani memoria: Angleder 2.000 berša alo o avgo Rom tari India an i teritoria e Europake

O Roma sar nacia dživdinena ko paše 30 thema majbut an i Paščimali Azia, Europa, Amerika thaj Australia. I Romani jekhin majabri si an i Turkia kote isi len paše 2.75 milionia.

O Roma sar nomadia si so dromarena. Majbut si an i Europa thaj Amerika kaskoro jeripa avela sar so notirinen pobut naučnikia, historilčaria, antropolgia thaj genetičaria si tari utaralo ktoro e Indiake.

Citește mai departe...

O Roma džana peske taro Kosovo

Taro dive ko dive sa pobut bajrol o numero taro kosovakere dizutne so džana peske taro ple khera. Trujal o Albancia an o thema taro Paščimali Europa ko agorutno periodi džana peske thaj baro numero Roma. Efta Romane familie tari Gračanica kele peske tari pli diz, havljarel i RTV Kim.

O Albancia thaj o Roma taro Kosovo so džana an i Europa dromaren prekal i Srbia. O avtobuzsia sako dive si pherde. Baro numero taro dizutne so ikljon tari pli them daravel thaj e tehmakere institucie an i Priština.

Citește mai departe...
FaLang translation system by Faboba

Од 5 Ноември 2022 достапен документарниот филм на СП БТР „Небо, Точак, Земја„ на Max TV и Max TV GO со пребарување –Видеотека

Mangava te vakerav

6-to Romano Čhavorikanoo muzikakoro festivali 
„Čhavorikano Suno 2022“ – SP BTR

6-ти Ромски Детски музички фестивал
„Детски Сон 2022„ – СП БТР

6th Romani Children's Music Festival
"Children's Dream 2022" - SP BTR

Momentalno Online

       Isi 398 misafirija so dikhena o ROMATIMES.NEWS

o Vakti

 booked.net

Majpopularno

Golden Wheel - Entry Application Form

Flag Counter

Amaro brojači genjela taro 13.01.2019
Gejnela isto manuša tari koja phuv drabarena amaro portali
Majtele isi sa-ko-sa kozom dikhle o portali

Consola de depanare Joomla!

Sesiune

Informații profil

Utilizare memorie

Interogări bază de date